Top slastice u Hrvatskoj

Top slastice u Hrvatskoj

Kako biste upoznali tradicionalnu hrvatsku kuhinju, potražite ovih deset slastica iz različitih krajeva Lijepe Naše te uživajte u mirisima i okusima djetinjstva brojnih Hrvata.

 

Među tradicionalnim hrvatskim specijalitetima koji odolijevaju zubu vremena i koje morate probati barem jednom u životu slastice zauzimaju posebno mjesto jer imaju moć razveseliti sve generacije i uljepšati dan, pogotovo ako su pripremljene s mnogo pažnje i vještine. Bilo da je riječ o desertu koji je poslužen nakon ukusnog ručka bilo o slatkom zalogaju u predahu od posla, ponekad je samo jedan kolač dovoljan da popravi naše raspoloženje. Od Slavonije i Baranje, preko Zagorja i Istre pa sve do Dalmacije i Dubrovnika, Hrvatska je prepuna recepata za poslastice koje mnoge Hrvate podsjećaju na djetinjstvo i bakinu kuhinju u kojoj su vrijedne ruke od siromašnih sastojaka pripremale prave delicije. Izdvojili smo zato deset tradicionalnih slastica koje će vas potaknuti da počnete istraživati što sve kriju stare kuharice naše tradicionalne kuhinje.

Salenjaci

Salenjaci
Maja Danica Pečanić

Salenjaci su slatki kolačići za čiju se pripremu upotrebljava vrijedna namirnica na koju su mnogi već vjerojatno zaboravili – svinjsko salo. Osim svinjske masti koja se upotrebljavala u brojnim slanim i slatkim jelima, tijekom kolinja prikupljalo se i svinjsko salo, koje se često odmah upotrebljavalo za pripremu mekih salenjaka. Salenjaci se rade od tijesta koje se puni domaćim pekmezom od šljiva ili marelica. Zbog njihove slojevite strukture, salenjake nazivaju još i kolačima s tisuću listova, što se postiže višestrukim preklapanjem tijesta prilikom valjanja. Topli salenjaci posuti šećerom u prahu zasitni su i slatki, a idealan su odabir za doručak ili užinu.

Kroštule

Kroštule
Maja Danica Pečanić

Kada istarskim i dalmatinskim gradovima veljačom krenu vesele karnevalske povorke, gotovo iza svakog ugla zamirišu kroštule, nezaobilazne pokladne poslastice. Prhke i hrskave, kroštule su ukusni slatkiš koji se priprema od jaja, brašna, šećera, naribane korice domaćeg limuna ili naranče te maslaca, sastojaka uvijek prisutnih u našim kuhinjama, a recept za ove brze zalogaje prenosi se s koljena na koljeno. Prije pečenja kroštule se oblikuju prema želji, što najčešće uključuje vezanje tijesta u čvor, njegovo zarezivanje i petljanje, oblikovanje vrpci ili pak cvjetova koji se potom prže u vrelom ulju. Načini njihove pripreme razlikuju se od podneblja do podneblja i od obitelji do obitelji, no u njima jednako uživaju ljubitelji slatkog svih uzrasta.

Rožata

Rožata
Maja Danica Pečanić

Rožata je desert koji je uspio preživjeti povijesna previranja od srednjeg vijeka pa sve do danas, i to ne samo u Dalmaciji, nego i u ostatku Hrvatske. Kao i mnoge druge slastice koje su preživjele stoljeća prenošenja recepta s generacije na generaciju, i rožata se priprema od jednostavnih i skromnih sastojaka. Naime, osnovni su elementi ovog kremastog i osvježavajućeg deserta mlijeko, jaja i šećer, a za jedinstvenu aromu zadužen je cijenjeni liker od ruže zvan rosalin ili rozulin, kojemu ovaj desert duguje i svoje naziv. Budući da je riječ o hladnoj i čvrstoj kremi, rožata je posebno popularna ljeti kao osvježenje od vrućina, a često se poslužuje i kao desert kojim se dalmatinska kuhinja predstavlja strancima.

Zagorski štrukli

Štrukli from Zagorje
Maja Danica Pečanić

Tradicionalni specijalitet Hrvatskog zagorja zagorski štrukli ili štruklji pripremali su se u svakom domaćinstvu od sastojaka koji su bili lako dostupni, a njihova popularnost među lokalnim stanovništvom prerasla je granice Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije pa ih se danas često priprema i u svrhu predstavljanja hrvatske gastronomije u svijetu. U želji da se zagorski štrukli zaštite kao autohtono hrvatsko jelo, umijeće njihove pripreme upisano je u Registar nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. Štrukle je moguće pripremiti na dva načina, kuhanjem i pečenjem te kao slatko, ali i kao slano jelo. Osnovno tijesto nadjeveno kravljim sirom upotrebljava se u obje metode, no dok se štrukle kuhane u slanoj vodi može prilikom posluživanja preliti rastopljenom mašću i posuti mrvicama odnosno poslužiti u mirisnoj juhi, zapečene se štrukle prije termičke obrade dodatno zalije vrhnjem.

Orahnjača i makovnjača

Orahnjača and makovnjača
Maja Danica Pečanić

Orehnjača ili orahnjača i makovnjača kolači su od dizanog tijesta koji se tradicionalno pripremaju za blagdane i brojne svečane prilike u želji da se goste počasti mirisnom i ukusnom slasticom. Kao što im samo ime kaže, bogati nadjev za orahnjaču priprema se od oraha, dok će meko tijesto makovnjače biti punjeno smjesom od maka. Osim tog osnovnog sastojka koji čini razliku između ova dva kolača, ostali su elementi nadjeva isti – šećer, cimet i mlijeko. Iako su najukusnije one bakine, smatra se da s orehnjačom i makovnjačom čak ni početnici ne mogu pogriješiti.

Paradižot

Paradižot
Maja Danica Pečanić

Paradižet ili paradižot nježni je dalmatinski desert koji je bogatiji od tipične rožate, budući da se u njegovoj pripremi upotrebljavaju namirnice do kojih nije uvijek bilo lako doći. Prvi sloj paradižota čine tvrđi keksi koji se slažu na dno posude u kojoj se priprema. Kako bi ih se omekšalo, gusto poslagane kekse poprska se rakijom od višnje maraske odnosno maraskinom ili pak prošekom, aromatičnim i iznimno cijenjenim desertnim vinom. Idući sloj paradižota čine kuhani žličnjaci od bjelanjaka, a potom se stavlja krema od žumanjaka i na vrh se riba čokolada za kuhanje. Paradižot se još uvijek priprema duž jadranske obale, sličan je jednostavnijim šnenoklama koje pripremaju u kontinentalnoj Hrvatskoj, a obje slastice predstavljaju desert koji vole sve generacije.

Skradinska torta

Skradin Cake
Maja Danica Pečanić

Jedan od omiljenih specijaliteta skradinskog kraja desert je bez kojeg ne može proći nijedna proslava ni svečani ručak, a kroz povijest se posebno pripremao za svadbene svečanosti. Riječ je o skradinskoj torti, slatkom kolaču koji su u 14. stoljeću skradinske mladenke same pekle uoči prve bračne noći kako bi impresionirale svojeg odabranika i mirno uplovile u bračnu luku. Smatra se da izvorni recept za ovaj ukusni desert danas u Skradinu čuva tek nekoliko domaćica, iako se popis njegovih sastojaka kroz povijest zapravo nije znatno mijenjao. Ovaj slasni kolač priprema se od domaćih jaja, šećera ili meda, naribane korice limuna i naranče, žlice ruma ili likera od ruža, vanilije te sitno mljevenih oraha i badema, s naglaskom na orasima, kojih je uvijek trostruko više. Prelivena čokoladom i ukrašena listićima badema ili na polovice narezanim orasima, skradinska torta zadovoljit će i najzahtjevnije sladokusce, a pritom će na stol donijeti dašak skradinskog kraja.

Međimurska gibanica

Gibanica from Međimurje
Maja Danica Pečanić

Kao naša najsjevernija regija, Međimurje graniči s Mađarskom i Slovenijom pa nije neobično što se u njezinoj višestoljetnoj gastronomskoj tradiciji mogu uočiti utjecaji okolnih kuhinja. Jedan posebno raskošni kolač koji ulazi u tu kategoriju svakako je međimurska gibanica, ukusna slastica koja umjesto jednog ima čak četiri nadjeva! Orah, mak, jabuke i sir spojeni su u slojeviti kolač koji oduševljava svojom sočnošću, a okusom priziva sjećanje na voćnjake i polja te predstavlja obvezni slatki zalogaj na svakoj proslavi. Nekada se ovaj kolač pekao u glinenim posudama, koje su u moderno doba zamijenili metalni pekači, a sastojci koji se upotrebljavaju za njegovu izradu čuvali su se tijekom godine u smočnicama vrijednih domaćica u iščekivanju blagdana te narodnih i obiteljskih slavlja.

Samoborske kremšnite

Cremeschnitte from Samobor
Maja Danica Pečanić

Već pri samom spomenu Samobora, šarmantnog gradića udaljenog tek dvadesetak kilometara od Zagreba, prva pomisao koja većini Hrvata pada na pamet ukusne su samoborske kremšnite ili krempite, kolač s kremom koji se danas može pronaći u većini tradicionalnih slastičarnica. Kremšnita je prepoznatljiva po svojoj laganoj žutoj kremi koja se priprema od jaja, mlijeka, šećera i brašna, a nalazi se između dva sloja prhkoga lisnatog tijesta, s tankim slojem tučenoga slatkog vrhnja skrivenog ispod gornje kore. Prije posluživanja kolač se reže na velike kocke, a za kraj se svaka desertna kocka posipa šećerom u prahu, koji dodaje slatkoću ovom inače umjereno slatkom kolaču.

Fritule

Fritule
Damir Fabjanić

Iako ih se u Hrvatskoj veže uz Kvarner, Istru i Dalmaciju, u posljednjih nekoliko godina fritule su zavladale i kontinentalnim dijelom zemlje, pa ih tako s dolaskom hladnijih dana možete kušati gotovo na svakom uglu, osobito u Zagrebu za vrijeme adventa. Iako su se tradicionalno pripremale u danima posta, na Badnjak i u vrijeme nemrsa, kada ih se posluživalo posute šećerom u prahu ili uvaljane u kristalni šećer dok su još tople, danas ih rado jedemo prelivene raznovrsnim slatkim sirupima poput onih s okusom čokolade, karamele ili šumskog voća. Meke i prozračne, fritule se pripremaju kratkim prženjem u dubokom ulju koje im daje zlaćanu boju i vanjsku hrskavost. Kuglice prženoga slatkog tijesta veličine zalogaja omiljena su zimska poslastica pa svježe i mirisne fritule uvijek nestaju začas.