Aleksandar Gospić

Speleologija

Unutarnja ljepota

Svijet daleko od očiju

Postoji nevidljiva sila za koju kažu da je „mačku ubila“, a čovjeka stalno pokreće i tjera ga da pomiče granice često u smjeru koji se na prvi pogled čini nemoguć, a zove se znatiželja. Baš ta sila je „kriva“ što čovjek stalno istražuje i svugdje se zavlači u potrazi za netaknutim područjima koje bi mogao posjetiti i nešto novo doživjeti. Na tu sili niste imuni ni vi, moderni, znatiželjni turisti koji u vječnoj potrazi za novim izazovima tražite nepoznato.

 

Površina našeg planeta Zemlja je čarobna, prepuna ljepota i nudi vam bezbrojne mogućnosti za avanturu, a samo na prvi pogled djeluje kompaktno i stabilno. Unutar čvrste zemljine kore, smješten je „svemir“ za sebe i ovaj put vas pozivamo da usmjerite svoje poglede u te dubine. Tu se krije čipkasta mreža speleoloških objekata tj. špilja i jama koji dosežu neslućene veličine, dubine i oblike. Premda je čovjek od davnina zazirao od mračnog podzemlja jer mu je budio strah i poticalo na mitove o čudovištima, paklu i nepovratnom padu u dubinu, znatiželja je učini svoje i potaknula odvažne ljudi da se spuste u te strašne dubine i ondje u vječnom mraku otkriju jedne od najčudesnijih prizora i prirodnih ljepota.

Julien Duval

Čime se Hrvatska može pohvaliti?

Što krasi Hrvatsku iznutra?

Hrvatska koju od milja zovemo Lijepa Naša, doslovno leži na rupama i stijenama i jedna je od rijetkih država s toliko površine u krškom području. Preko pedeset posto područja Hrvatske, a s podmorjem čak i sedamdeset posto, izgrađeno je vapnenačkih stijena koje se „lako“ tope u vodi. Milenijski rezultat djelovanja vode na vapnenac je osebujni i specifični reljef nestvarne ljepote, poznat kao dinarski krš, koji se u Hrvatskoj proteže od Istre, preko Hrvatskog primorja, Gorskog Kotara, Korduna, Like i Dalmacije s otocima sve do granice s Crnom Gorom. Ako tome dodamo i jadransko otočje koje s preko tisuću vapnenačkih otoka predstavlja jednu od najbrojnijih skupina otoka u svijetu, onda s ponosom možemo reći da je Hrvatska podzemni Eldorado.

 

Krš u Hrvatskoj je poznat u svijetu po dubokim jamama, a najveći broj dubokih speloobjektata nalazi se na planini Velebit.

 

Prema rezultatima dosada istraženih preko devet tisuća speleoloških objekata, evo nekih „naj“ podataka:

 

  • 3 najdublje jame (dublje i od 1000 m) su Jamski sustav Lukina jama-Trojama, Slovačka jama i Jamski sustav Velebita
  • najdulji hrvatski speleoobjekt je Jamski sustav Kita Gaćešina – Draženova puhaljka (preko 37 km duljine);
  • špiljski sustav Đulin ponor-Medvedica koji se nalazi se ispod grada Ogulina ima horizontalnu duljinu od 16,4 km
  • špilje s najvećim podzemnim prostorima su: Munižaba s volumenom od 1,9 milijuna m3, Burinka s 1,1 milijun m3, Kita Gaćešina s 1,4 milijuna m3.
Julien Duval

Važno je znati

Nebojša Anić

Što posjetiti?

Istražite hrvatska podzemna čuda

Poznati, a još više nepoznati speleološki objekti kriju u sebi posebna i rijetka bogatstva - špiljske nakite, endemske životinjske vrste (kao što je npr. čovječja ribica), vrijedne paleontološke i arheološke nalaze i sl. Stoga ne čudi da su odavno prepoznati kao objekti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njenu osobitu zaštitu, pa je za istraživanje speleoloških objekata koji nisu otvoreni za turiste potrebno ishoditi dopuštenja nadležnog ministarstva.

 

Ipak, ne brinite vi „podzemni“ znatiželjnici, jer u Hrvatskoj postoje brojne iznimno atraktivne špilje i jame uređene za turističke posjete i doživljaje, a iskusni organizatori i vodiči će vas povesti u jedan potpuno drugačiji svijet. Pozivamo vam da zavirite u tamu krškog podzemlja, u gotovo nepoznat svijet špilja, jama i ponora kojima je ispresijecana unutrašnjost brda, planina i otoka. Tamo ćete iz prve ruke vidjeti što voda čini u podzemlju krša i upoznati ukrase prirode - stalagmite, stalaktite i stalagnate, podzemne vodotoke i jezera te sićušne endemične životinje koje u vječnoj tami nalaze svoja jedinstvena staništa. Zapamtite da su sve životinjske vrste koje obitavaju u krškom podzemlju strogo zaštićene i nije ih dozvoljeno uznemiravati ili hvatati i odnositi iz njihovih prirodnih staništa. Riječ je o iznimno osjetljivom svijetu koji živi tajnovitim životom u tamnim zakucima krškog podzemlja daleko od naših očiju.

 

Otkrijte bogatstvo špiljskih ukrasa nastalo tisućljetnim radom vode i vjetra, daleko od svjetla dana i čovjekovog pogleda!
Stoga, pogled prema zemlji i „ubacite“ se u podzemne avanture!
Aleksandar Gospić

Pronađi skriveno blago

Korisne informacije