Životinje koje ne smijemo dirati

Gledaj, ali ne diraj!

Dolazak sunčanih i lijepih dana ne odgovara samo nama ljudima, nego i zmijama, jer tada izlaze iz skrovišta te kreću u potragu za hranom i partnerima. Zbog blage klime u Hrvatskoj su zmije vrlo široko rasprostranjene. Od petnaest poznatih vrsta zmija koje žive u Hrvatskoj, dvanaest je neotrovno i neopasno, a samo su tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug). Prepoznaju se po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, kratkom zdepastom tijelu, širokoj glavi te očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza.

 

Iako susreti sa zmijama nisu česti kao što se to uobičajeno misli, za bezbrižan boravak u prirodi obucite duge hlače i visoku obuću.

 

U slučaju ugriza treba se smiriti, imobilizirati područje ugriza te što prije otići do najbliže medicinske ustanove ili nazvati broj 112 i zatražiti pomoć.

Da morate paziti gdje u prirodi hodate bosi i zavlačite ruke vrijedi i zbog najotrovnijeg europskog pauka – crne udovice, prepoznatljive po crnom tijelu i crvenim točkicama na leđima.

Voli skrivena i napuštena mjesta pa ćete je sresti u vrtovima, na zidovima okućnica, ispod kamenja, u šikarama, podrumima.

Svoju mrežu grade blizu tla, pa su najčešće žrtve ljudi koji na njih slučajno stanu. Ugriz nije bolan i često prođe neopaženo, ali se ubrzo javljaju simptomi (crvenilo, osip, bol u najbližim limfnim čvorovima, grčevi mišića, znojenje, ubrzano disanje, mučnina) te se tada što prije treba javiti liječniku.

Malen, ali ne i neopasan, opis je za krpelja – sitnu životinju koja u proljeće zadaje mnogo posla dežurnim liječnicima.

Krpelj se ponaša kao nametnik koji se hrani krvlju životinja i čovjeka te može prenijeti zarazne bolesti od kojih su neke i smrtonosne. Premda postoji veći broj vrsta krpelja, u Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj i njime se mogu zaraziti svi koji borave u prirodi. Krpelje zaražene virusima ili bakterijama najčešće nalazimo u sjevernim i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske.

 

Kako biste ih izbjegli, odjenite se višeslojno, izbjegavajte šetnju kroz grmlje i nisko raslinje, a nakon povratka kući temeljito se pregledajte. Također, velika su im meta kućni ljubimci, koje treba zaštititi protiv vanjskih parazita, a pronađenog krpelja, na sebi ili ljubimcu, pokušajte nježno skinuti pincetom kružnim pokretima ili se javite liječniku.

 

Od prijetnji iz zraka najbolnije će vam ubode zadati osa i stršljen. Ovi crno-žuti kukci grade gnijezda u šupljem drveću, drvarnicama i napuštenim mjestima, a ako naiđete na njih, što se prije udaljite jer ih agresivno brane. Osjetljivi su na trčanje, mahanje rukama, a reagiraju na miris znoja i žive boje. Ubodi mogu izazvati alergijske reakcije sa smrtnim ishodom, a posebno su opasni ubodi na predjelu glave i vrata, stoga je ozlijeđenu osobu potrebno što prije odvesti do liječnika.

 

Ljeto i morske radosti ponekad mogu donijeti i neugodna iskustva pa ako uživate u kupanju i ribolovu, morate pripaziti na morske ježince, vlasulje, meduze i neke ribe.

Dok bezbrižno ulazite u more, u plićaku pripazite jer možete nagaziti na „ježa”, kako je popularno ime morskog ježinca. Sam je ubod bezopasan, ali neugodan jer se javlja bol i crvenilo.

Nakon uboda pincetom i otopinom octa pažljivo uklonite bodlje, a ranu dezinficirajte kako biste spriječili naseljavanje bakterija. Ako niste uspjeli izvući sve bodlje, javite se liječniku koji će pomoći i spriječiti stvaranje upale na mjestu uboda.

U plićacima „vrebaju” i meduze i vlasulje koje imaju lovke sa žarnim stanicama ispunjene otrovom pa ćete pri dodiru s ovim životinjama osjetiti bol, crvenilo, osip i oteklinu.

Mjesto uboda treba prvo isprati morskom vodom, zatim octom, dezinficirati te pincetom ukloniti lovke.

 

Ljubitelji morskih dubina mogu se susresti s opasnim ribama koje imaju otrovne bodlje u perajama, na škržnim poklopcima ili otrovni ugriz, poput paukovki (pauk bijelac, crnac, žutac i mrkulj), škarpinki (škarpina, škrpun, crvena škrpinica), ražolikih riba (golub kosir, raža žutulja) i zmijolikih riba (murina). Otrov im je vrlo jak i bolan (može izazvati srčanu aritmiju, otežano disanje i vrtoglavicu), ali termolabilan.

Od riba s otrovnim ugrizom najpoznatija je murina. Nakon ugriza se javljaju razni simptomi (crvenilo oteklina, bolovi, grčevi, otežano disanje) te ga često treba obraditi u medicinskoj ustanovi.

Stoga je najbolja pomoć uroniti ozlijeđeni dio tijela u vruću vodu, izvaditi ostatke otrovnih bodlji, dezinficirati ranu, prekriti je sterilnom gazom i što se brže javiti liječniku.

 

Zapamtite, životinje napadaju iz straha i obrane, stoga ih se ne smije uznemiravati, nego je najbolje produžiti dalje!