Životinjsko carstvo u Hrvatskoj

Životinjsko carstvo u Hrvatskoj

Specifičan položaj Hrvatske između Europe, Azije i Afrike te povoljne klimatske i hidrološke značajke rezultirale su iznimnom bioraznolikošću i georaznolikošću te brojnim krajobraznim ljepotama. Rijetko koja država može se podičiti takvim bogatstvom na maloj površini kao Hrvatska. Biolozi već desetljećima istražuju prirodu ovog prostora, procjenjuju njezinu vrijednost te su do sada otkrili i popisali više od 40 000 vrsta i podvrsta životinja, od onih najmanjih, oku gotovo nevidljivih, do onih najvećih i svima poznatih kao što su vuk, medvjed, jelen i sl.

 

Među poznatim vrstama znatno veći udio u broju pripada beskralježnjacima (npr. kukci, pauci, rakovi) u odnosu na broj vrsta kralježnjaka (npr. morske ribe, slatkovodne ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci), a s ponosom ističemo i činjenicu da je među svim ukupno otkrivenim vrstama veliki broj onih koji se mogu pronaći samo u Hrvatskoj, tzv. endema po kojima je naša zemlja nadaleko poznata u svijetu.

Segio Gobbo

Uslijed specifičnosti staništa i izoliranosti populacija, najveći udio endema „krije se” u špiljskoj, otočnoj fauni i/ili fauni krških rijeka jadranskog slijeva.

Budući da Hrvatska pripada vrlo složenom planinskom sustavu Dinarida, veliki dio njezine površine se nalazi pod kršem i obiluje speleološkim objektima pa špiljska fauna čini jednu od najvećih i najzanimljivijih prirodnih osobitosti Hrvatske.

 

Vrijedni biospeleolozi prilikom svojih istraživanja redovito otkrivaju nove vrste, među kojima je veliki broj endemičnih i reliktnih svojti, što Hrvatsku svrstava u sam vrh raznolikosti podzemne faune u europskim i svjetskim razmjerima.

 

Fauna beskralježnjaka je brojnija, ali slabije istražena i poznata od faune kralježnjaka. Među mekušcima u Hrvatskoj ističe se veliki broj kopnenih i morskih puževa. Na svim staništima mogu se susresti predstavnici kukaca poput skakavca, žohara, muha, kornjaša, potkornjaka, leptira, ali i pauci i stonoge. Od kukaca svakako najveću pažnju privlače dnevni i noćni leptiri koji zbog svojih šarenih boja krila daju livadama posebnu draž.

 

Sisavci, najpoznatija skupina životinja kojoj pripada i sam čovjek, obuhvaća veliku raznolikost s gotovo 100 poznatih vrsta, od kojih je većina autohtona ili nativna, što bi značilo da od davnine prirodno obitava na području Hrvatske.

Nenad Rebršak

Taj podatak svrstava Hrvatsku u sam vrh europskih zemalja prema raznolikosti sisavaca. Ponosni smo i na činjenicu da četiri vrlo vrijedne europske zvijeri (medvjed, vuk, ris, vidra) u Hrvatskoj imaju svoj dom.

Ovih dobro znanih i karizmatičnih životinja najviše ih ima u gorskim područjima Dinarida. Daleko od očiju ostalih, svoja staništa u podzemlju i špiljskim objektima našle su brojne vrste šišmiša.

U plavom Jadranskom moru stalno je prisutna samo jedna vrsta sisavaca, dobri dupin, ali se često bilježe i neke druge vrste životinja iz reda kitova.

U šetnji prirodom prvo su što primijetimo ptice, koje nas svojim letom i pjevom asociraju na radost i ljepotu prirode i života uopće. Premda smo, nažalost, svjedoci opadanja broja ptica, bogatstvo ptičjeg svijeta, ornitofaune, u Hrvatskoj je još uvijek veliko.

Domagoj Blažević

Znate li da je poznato oko 400 ptičjih vrsta i da je naša zemlja „mamac” za ljubitelje promatranja ptica iz cijelog svijeta?

Hrvatska je dom nekima od najrjeđih vrsta ptica, poput bjeloglavog supa, orla zmijara, surog orla, jastreba, sive čaplje, žličarki, male sove ušare, a mnoge se ptice močvarice i selice tijekom svojeg leta za Afriku rado, baš poput vas, dragi turisti, odmaraju u Hrvatskoj. Stoga vas pozivamo da posjetite brojne zanimljive lokacije uređene kao mjesta za promatranje ptica i iz prve ruke doživite taj raspjevani svijet.

 

Hrvatska je davno prepoznala potrebu očuvanja ptica močvarica pa vam se posjetom vrijednim i zaštićenim močvarnim područjima nudi jedinstveno iskustvo doživljaja života ptica u njihovom prirodnim ambijentima.

Domagoj Blažević

Rekorder je u Hrvatskoj Park prirode Kopački rit, koji se može pohvaliti kako „nudi smještaj i hranu” za oko 285 vrsta ptica koje se tu i gnijezde.

Mnogi od vas su već čuli neobično lijepu priču o selu Čigoč i vjerojatno pratite brojne ljubavne zgode i nezgodne njezinih stanovnika, bijelih roda.

Bojan Haron Markičević

Naime, riječ je o europskom selu u Parku prirode Lonjsko polje u kojemu živi više bijelih roda nego ljudi.

Iako je relativno zatvoreno i nije bogato vrstama kao neka topla mora s koraljnim grebenima, lijepo plavo Jadransko more krasi jedinstvena podvodna fauna.

Miro Andrić

U bistrini, čistoći i toplini Jadrana živi nekoliko tisuća vrsta beskralježnjaka, poput žarnjaka, glavonožaca, spužvi, koralja i sl., nekoliko stotina vrsta riba, a stalno ili povremeno tu žive i znatno veće životinje iz skupine kitova.

Velika raznolikost životinjskih vrsta na maloj površini Hrvatske ukazuje na vrijednost, ali i trud u očuvaju prirodne baštine. Posjetom zaštićenim područjima koje slobodno možemo smatrati hot spotovima endemičnih, rijetkih i ugroženih vrsta otvorite vrata nezaboravnom iskustvu doživljaja bogatoga životinjskog svijeta.